8001000 / 3339258

Ministru Finansas Rui Gomes Destaka Pontu Prinsipal Tolu Hodi Hasa’e Enerjia Renovável no Harí Reziliénsia Klimátika

Reforma utilidade enerjia estatál; prepara projetu enerjia renovável ho sériu no korektu; no uza kompetisaun merkadu hodi impulsiona efisiénsia no inovasaun mak asaun prinsipál tolu ne’ebé mak países sira tenke prioritiza hodi hasa’e enerjia renovável no harii reziliénsia klimátika, deklara Governadór Timor-Leste iha Banku Mundiál no FMI, Rui Gomes iha sesaun painel diskusaun altu-nível ne’ebé mak organiza husi Grupu Banku Mundiál iha Washington DC, iha loron 13 fulan-abríl.

 

Timor-Leste depende maka’as ba importasaun. Kuaze liu 75% husi importasaun petróleu iha Timor-Leste uza ba eletrisidade iha territóriu Timor laran tomak, no kuaze 90% husi kustu operasaun setór enerjia (kuaze $140 milhões kada tinan) mak kustu kombustível ne’ebé uza hodi halakan eletrisidade.

 

Asesu ba eletrisidade nasionál daudaun ne’e atinji ona 96%, iha ne’ebé Governu subsidia 85% kustu operasionál. Maibé, maske ho subsídiu ne’ebé boot, kustu ba konsumidór sira aas no servisus fornesementu enerjia mós la konfiável. Ida-ne’e tambá eletrisidade depende ba gazoel ne’ebé importa husi rai-liur no infraestrutura balun ba transmisaun no distribuisaun enerjia presiza tenke hadia ona.

 

Ho razaun ne’e, importante tebes ba Timor-Leste atu opta inisiativa enerjia renovável ho asesu ba eletrisidade konfiável no presu ne’ebé kompetitivu mak fundamentál ba dezenvolvimentu ekonómiku.

 

Ministru Finansas Rui Gomes esplika, daudaun ne’e Oitavu Governu Konstitusionál servisu hela atu kontinua hasa’e kobertura asesu eletrisidade 100% ba populasaun. Servisu hamutuk ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, Governu mós kria inisiativa hodi dezenvolve fontes enerjia renovável hanesan halo aprovizionamentu ba projetu solar painel 85 megawatt ho modelu Produsaun Enerjia Independente ka koñesidu ho naran Independent Power Production (IPP).

 

Projetu ida-ne’e mak projetu IPP ba dahuluk iha istória Timor-Leste ne’ebé dezenvolve husi EDTL, E.P no tuir planu serimónia asinatura akordu entre EDTL no kompaña vensedór sei realiza iha segundu semestre tinan ida-ne’e. Recorda katak iha kompaña 70 resin husi Nasaun 9 mak hola ona dokumentus aprovizionamentu no kompaña 40 mak halo ona vizita ba sítiu konstrusaun projetu refere iha Munisípiu Manatuto.

 

Aleinde ne’e, Governu mós servisu hamutuk ho Korporasaun Finanseira Internasionál (IFC, sigla Inglés) hodi dezenvolve projetu foun armazenamentu bateria no anin no iha hela faze inísiu hodi avalia oportunidade sira ba projetu hidrelétriku ho eskala ki’ik.

 

Projetu hirak ne’e sei ajuda mitiga mudansa klimátika no sei redus kustu eletrisidade – permite Governu atu redus subsídiu ne’ebé mak Governu fó no mellora efisiénsia no sustentabilidade setór enerjia eletrisidade ein jerál.

 

Hanesan país illa ki’ik ida no país menus dezenvolvidu, Timor-Leste vulneravel tebes ba geopolítika no geoekonomia globál ne’ebé dalaruma muda rapidamente, partikularmente ho funu iha Ukránia ne’ebé kontinua afeita ba krize enerjia.

 

Timor-Leste mós vulneravel tebes ba dezastre naturál ne’ebé kauza husi mudansa klimátika, dependénsia ba Fundu Minarai hodi finansia Orsamentu Jerál Estadu inklui reseitas doméstika ne’ebé sei ki’ik kuaze 10% husi Produtu Internu Brutu.

 

Razaun hirak ne’e halo Oitavu Governu Konstitusionál lideradu husi Primeiro-Ministro: S.E. Taur Matan Ruak opta inisiativa enerjia renovável, inisiativa ida ne’ebé mak define mós iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011 – 2030 nu’udar instrumentu ida atu alkanse Timor-Leste nia Objetivus Dezenvolvimentu.

 

Akompaña Governadór Rui Gomes iha sesaun painel diskusaun altu-nível ne’e, Enkaregadu Negósius Embaixada Timor-Leste iha Washington DC, Embaixadór Antonito Araújo. Entre Panelista sira ba diskusaun ne’e, iha mós prezensa husi Ministra Ambiente, Mudansa Klimátika no Teknolojia, Maldivas, Aminath Sauna ne’ebé fahe país Maldivas nia esperiénsia no lisaun aprendida sira konaba importánsia investimentu privadu hodi komplimenta rekursus públiku ne’ebé limitadu no modelu aproximasaun programátiku sira. ***

 

Comments ( 0 )

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *